Na Sveučilištu/Univerzitetu „VITEZ“ održan Forum “Obrazovanje bez granica: Izgradnja mostova između srednjih škola i sveučilišta”
Uvodničarka Foruma bila je rektorica Sveučilišta, prof. dr. sc. Jamila Jaganjac, dok je moderator bio dekan Pravnog fakulteta, prof. dr. sc. Goran Šimić.
U panelu su sudjelovali:
• prof. dr. sc. Mahir Zajmović – dekan Fakulteta informacijskih tehnologija
• doc. dr. sc. Tanja Bavrka Bošnjak – voditeljica Alumni asocijacije
• Mehridžana Alibašić – direktorica Mješovite srednje ekonomsko-ugostiteljske škole Travnik
• Sabina Lolić – psihologinja, predstavnica Mješovite srednje škole Travnik
• Nisveta Beba – predstavnica JU Medicinske škole Zenica
• doc.dr.sc. Hamira Sultanović Karadža – profesorica, predstavnica MSŠ „Gimnazija Bugojno“
• Anđelina Martinović Grubešić – tajnica Srednje škole „Novi Travnik“
Forum je otvorio dijalog o mogućnostima suradnje između srednjih škola i sveučilišta, uzimajući u obzir i neke od prepreka u izgradnji društva znanja i ostvarivanju zajedničke društvene misije ova dva nivoa obrazovanja. Identificirane su potrebe, područja i benefiti suradnje na nivou pojedinca, obrazovnih ustanova i društva u cjelini.
ZAKLJUČCI
- Smanjenje jaza između srednjoškolskog i visokog obrazovanja
Prijelaz iz srednjoškolskog u visokoškolsko obrazovanje često predstavlja jedan od stresnijih perioda za mlade ljude. Jačanjem suradnje olakšala bi se tranzicija sa jednog na drugi nivo obrazovanja.
Usklađivanje očekivanja: Brucoši s adekvatnim predznanjem i razvijenim radnim navikama brže savladavanju gradivo. Srednje škole očekuju jasnije smjernice o tome šta se od njihovih maturanata očekuje na akademskom nivou.
Profesionalna orijentacija: Suradnjom se otvara prostor za kvalitetnije usmjeravanje učenika. Kroz raniji kontakt s akademskim okruženjem, srednjoškolci mogu donijeti informiranije odluke o svom budućem zanimanju, čime jača motivacija učenika za nastavak obrazovanja i smanjuje stopa odustajanja na prvoj godini studija.
Akademski kontinuitet: Usklađivanje nastavnih planova i ishoda učenja bi omogućilo da učenici jačaju kompetencije ključne za studij. Pri tome se fokus u srednjim školama treba prebaciti sa reprodukcije činjenica na jačanje kritičkog razmišljanja, rješavanja problema i funkcionalne pismenosti.
- Modeli uspostave obrazovanja bez granica
Teorijska želja za suradnjom mora se prevesti u konkretne, opipljive aktivnosti. Ovaj napredak se može i treba ostvarivati kroz razmjenu resursa i znanja.
Zajednički projekti i istraživanja: Uključivanje talentiranih srednjoškolaca u manja sveučilišna istraživanja ili STEM radionice pod mentorstvom studenata i asistenata. Projektni rad može obuhvatiti i takmičenja znanja koja sveučilišta organiziraju za učenike srednjih škola.
Razmjena znanja i edukacija: Profesori sa sveučilišta mogu održavati gostujuća predavanja i master-class radionice u srednjim školama, dok sveučilišta mogu organizirati stručna usavršavanja i cjeloživotno učenje za srednjoškolske profesore kako bi pratili najnovije naučne trendove. Profesori srednjih škola uključuju se u istraživačke projekte pri sveučilištima.
Korištenje infrastrukture: Otvaranje sveučilišnih laboratorija, biblioteka i IT centara za praktičnu nastavu srednjih škola. Pri tome učenici mogu prisustvovati nekim predavanjima i vježbama zajedno sa studenima.
Promotivni i informativni modeli: Ovaj oblik je najviše zastupljen u praksi. Dani otvorenih vrata imaju za cilj da se učenici informiraju o studijskim programima i upoznaju sa nastavnim osobljem i sveučilišnim okruženjem. Sa istim ciljem organiziraju se i posjete timova školama radi prezentacije studija.
- Podrška mladima kao zajednički cilj
Obrazovanje (stjecanje znanja) ne može biti odvojeno od odgoja (formiranja ličnosti). Škole i fakulteti nisu samo “fabrike diploma”, već okruženja u kojima se oblikuju budući građani.
Mentalno zdravlje i psihološka podrška: Mladi su danas pod ogromnim pritiskom i stresom. Oba nivoa obrazovanja trebaju osigurati snažnu i dostupnu psihološko-pedagošku podršku mladim ljudima.
Razvoj mekih vještina (Soft Skills): Pored akademskih vještina, zajednički cilj treba biti razvoj empatije, etičnosti, timskog rada, komunikacijskih vještina i društvene odgovornosti. Učenik i student prije svega moraju izrasti u zdrave i odgovorne ljude.
- Preduvjeti kvalitetne izgradnje obrazovanja bez granica
Kvalitet obrazovanja nikada ne može premašiti kvalitet i motivaciju onih koji ga provode. Profesori srednjih škola i sveučilišta su srž sistema.
Odbacivanje ad hoc rješenja: Dosadašnja praksa “gašenja požara” (jednokratne donacije, kratkoročni projekti ili privremena sanacija zgrada) mora prestati. Potrebno je dugoročno budžetsko planiranje (5 do 10 godina).
Status profesora: Strateško opredjeljenje znači kontinuirano povećanje plaća, nagrađivanje izvrsnosti, ali i stalno ulaganje u edukaciju i zaštitu digniteta prosvjetnih radnika.
Infrastruktura: Modernizacija učionica, uvođenje pametnih tabli, nabavka opreme za kabinete i osiguranje pristupačnog i stimulativnog prostora za učenje trebaju postati standard, a ne luksuz.
Sinergija ministarstava, sveučilišta i srednjih škola: Društvo znanja bazira se na sinergiji svih aktera u obrazovnom sistemu. Na ovome putu značajnu i ključnu ulogu imaju i ministarstva obrazovanja. Ministarstva mogu putem institucionalne koordinacije formirati zajednička radna tijela, redovno održavati stručne kolegije i usvojiti zajedničku viziju obrazovanja. Samo jasnom raspodjelom uloga i zajedničkim djelovanjem (sinergijom) može se stvoriti obrazovni ekosistem koji je spreman odgovoriti na izazove sadašnjosti i budućnosti. Ministarstva trebaju kreirati uvjete za realizaciju zajedničkih projekata i ukloniti birokratske prepreke na putu kreiranja društva znanja.
- Benefiti suradnje
- Povećana motivacija i realnija očekivanja od studija
- Razvoj kritičkog mišljenja, timskog rada i istraživačkih kompetencija
- Veća stopa uspjeha studenata
- Jačanje ugleda obrazovnih ustanova
- Inoviranje znanja nastavnog osoblja
- Doprinos razvoju društva znanja
