Na Sveučilištu “VITEZ” održana znanstveno-stručna konferencija

Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, Sveučilište „VITEZ“ u suradnji s Udrugom građana za podršku osobama u duševnoj nevolji „Most“ organiziralo je znanstveno-stručnu konferenciju pod nazivom:

„Psihički poremećaji i tjelesne bolesti – komorbiditet i značaj centara za mentalno zdravlje u oporavku“.

Konferencija je održana 7. listopada 2025. godine na Sveučilištu „VITEZ“ u Travniku, a realizirana je u okviru Programa „Zdrave zajednice u Bosni i Hercegovini“, kojeg financira Vlada Švicarske, a provode Federalno ministarstvo zdravstva i Ministarstvo zdravlja, u partnerstvu s Institutom za populaciju i razvoj.

Cilj konferencije bio je unapređenje kvalitete života osoba s mentalnim poteškoćama kroz smanjenje stigme i diskriminacije, jačanje uloge Centara za mentalno zdravlje te poticanje međusektorske suradnje u području mentalnog zdravlja.

Sudionici su kroz izlaganja i rasprave naglasili važnost integriranog pristupa u liječenju psihičkih i tjelesnih bolesti, potrebu za edukacijom, prevencijom i ranom intervencijom, te značaj supervizije i sustavne podrške stručnjacima u centrima za mentalno zdravlje.

ZAKLJUČCI KONFERENCIJE

1. Komorbiditet psihičkih i tjelesnih bolesti predstavlja značajan javnozdravstveni izazov.

Uspješno liječenje zahtijeva integriran, multidisciplinaran pristup koji povezuje medicinu, psihologiju, socijalni i javnozdravstveni sektor.

2. Centri za mentalno zdravlje (CMZ) imaju ključnu ulogu u oporavku i reintegraciji osoba oboljelih od psihičkih poremećaja. Potrebno je dodatno ojačati njihove kapacitete, kao i međusektorsku suradnju.
3. Stigma i predrasude i dalje predstavljaju značajnu prepreku u traženju stručne pomoći, osobito kod adolescenata i osoba s kroničnim bolestima.
4. Nužno je raditi na smanjenju stigmatizacije, siromaštva i diskriminacije, jer one izravno utječu na mentalno zdravlje – kako korisnika usluga, tako i profesionalaca u sustavu.
5. Istaknuta je važnost prevencije, edukacije i rane intervencije, naročito u radu s djecom, adolescentima i starijom populacijom.
6. U fokusu treba biti holistički pristup zdravlju – promocija i prevencija moraju postati sastavni dio svakodnevne prakse, jer mentalno zdravlje znači opće zdravlje i dobrobit pojedinca.
7. Uvesti obveznu superviziju u centrima za mentalno zdravlje kao stalnu podršku stručnjacima, s ciljem prevencije profesionalnog sagorijevanja i osiguranja kvalitete rada.

Potrebno je uspostaviti jasna zakonska rješenja i podzakonske akte koji će definirati obvezu, način provođenja i financiranje supervizije u okviru sustava mentalnog zdravlja.

8. Potrebno je razviti strateški okvir za promociju mentalnog zdravlja, koji uključuje zajedničko djelovanje zdravstvenog, obrazovnog, nevladinog i socijalnog sektora.
9. Pokrenuti javne kampanje zagovaranja s fokusom na rano prepoznavanje teškoća kod djece i adolescenata te osiguranje uvjeta za njihov zdrav psihosocijalni razvoj.
10. Jačati kapacitete primarne zdravstvene zaštite kroz integraciju mentalnog zdravlja u redovne zdravstvene usluge i kontinuiranu edukaciju medicinskog osoblja.
11. Povećati edukaciju mladih o mentalnom zdravlju, emocionalnoj pismenosti i zdravim načinima suočavanja sa stresom.
12. Povećati zapošljivost i podršku osobama s mentalnim poteškoćama kroz programe socijalne inkluzije, rehabilitacije i zaštite radnih prava.